Hrvatsku likovnu umjetnost 2. polovine XX. stoljeća obilježile su raznovrsne umjetničke pojave te brojne umjetničke osobnosti koje su tragale za modernim izrazom i progresivnim umjetničkim kretanjima.
Nakon kratkog razdoblja dominacije socijalističkog realizma u poratnim godinama članovi zagrebačke grupe EXAT 51 (Eksperimentalni atelier) objavom manifesta 1951. obilježavaju odlučan prekid s tradicijom - zalažu se za slobodu umjetničkog stvaranja i ekperiment kao metodu, okreću se Zapadu te afirmiraju aktivni odnos umjetnosti i društva. Formalni jezik geometrijska je apstrakcija koja se naslanja na ideje avangardnih pokreta konstruktivizma, neoplasticizma i Bauhausa, a programom teži sintezi svih likovnih umjetnosti, arhitekture i primijenjene umjetnosti.
Članovi grupe bili su slikari Vlado Kristl, Ivan Picelj i Aleksandar Srnec te arhitekti Bernardo Bernardi, Zdravko Bregovac, Zvonimir Radić, Božidar Rašica i Vjenceslav Richter. Nakon kratkotrajnog zajedničkog djelovanja, nastavljaju vlastitim putem da bi se neki od njih (Picelj, Srnec, Richter) ponovno povezali zajedničkim djelovanjem za vrijeme međunarodnog pokreta Novih tendencija (1961. – 1973.). Središte je tog pokreta Galerija suvremene umjetnosti (danas: MSU), a Zagreb postaje europskim kulturnim središtem.
Pokret je, osim likovnog stvaralaštva, obuhvatio i druge grane umjetnosti, poput glazbe, filma i kazališta. Tako je ostvaren jedan od ciljeva Novih tendencija – integracija umjetnosti u različite aspekte društvenog života. Optička i kinetička umjetnost nastaju kao rezultat povezivanja umjetnosti, znanosti i novih tehnologija te istraživanja na području vizualne percepcije i komunikacije.
Promatrač je interakcijom s umjetničkim djelom uključen u sam čin umjetničkog stvaranja. Krajem 50-ih godina XX. stoljeća počinje neformalno djelovanje protokonceptualne grupe Gorgona kao svojevrsna protuteža postulatima modernizma. Svojim djelovanjem ističu važnost ideje, a ne oblikovanja umjetničkog predmeta, kolektivni čin za razliku od individualnog, a svjetonazor grupe usmjeren je nihilizmu, metafizici, ironiji i dadaističkim oblicima djelovanja.
Članovi Gorgone bili su slikari Josip Vaništa, Marijan Jevšovar, Julije Knifer, Đuro Seder, teoretičari i kritičari Dimitrije Bašičević Mangelos, Matko Meštrović, Radoslav Putar, kipar Ivan Kožarić i arhitekt Miljenko Horvat, koji su svojim individualnim umjetničkim ostvarenjima ostavili veliki trag u hrvatskoj povijesti umjetnosti.
Kalendar za 2016.